Ministrica Žalac još od vremena kada je bila pročelnica upozoravala je i apelirala na nužne promjene regija koje će pridonijeti boljoj i pravednijoj raspodjeli europskog novca
Kako se čini napokon se pokrenula rasprava, a uskoro bi i Vlada RH trebala usvojiti prijedlog te bi podjela regija trebala biti pravednija, a uskoro bi potencijalni ulagači i gospodarstvenicima trebali imati duplo bolje uvjete nego što to imaju danas.
- Ministrice Žalac, zadnjih dana pa i tjedana zaista ste u velikim aktivnostima. Predstavili ste rezultate korištenja fondova EU za 2018.obveze u Saboru i na Vladi su bile značajne, a jedna od većih obveza bila je izmjena statističkih regija u Hrvatskoj. Naime, Europski statistički ured pozvao je zemlje članice EU da do 1. veljače 2019. godine dostave prijedloge izmjena postojeće NUTS klasifikacije. Brojni čitatelji tražili su da im pojasnimo o čemu se zapravo radi?
Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku, poznata pod akronimom NUTS, je statistička klasifikacija koja služi za prikupljanje, obradu, analizu i publiciranje statističkih prostornih podataka na razini Europske unije. NUTS klasifikacija predstavlja i važan alat koji se primjenjuje za potrebe provedbe pojedinih EU politika, a posebno Kohezijske politike koja koristi tu klasifikaciju kako bi, između ostaloga, utvrdila prihvatljivost pojedinih područja za dobivanje financijskih potpora iz fondova Europske unije. To je bila velika aktivnost utemeljena na stručnoj i ekonomskoj analizi gdje se kroz studiju koju je izradio Institut za razvoj i međunarodne odnose pokazalo da su sazreli uvjeti za novu pravedniju podjelu. Napominjem kako ova podjela nema nikakve veze s postojećim ustrojem županija ili općina i gradova, to nije nikakva regionalizacija u administrativnom smislu
- Što je loše u dosadašnjoj regionalnoj podjeli?
Trenutna je podjela Hrvatske na dvije NUTS 2 statističke regije -Jadranska Hrvatska, koja obuhvaća sedam priobalnih županija te Kontinentalna Hrvatska, koja obuhvaća Grad Zagreb i trinaest preostalih županija. Glavni nedostatak aktualne podjele na NUTS 2 regije jest veliki utjecaj Grada Zagreba na BDP po stanovniku Kontinentalne Hrvatske, što ima za posljedicu slabije mogućnosti korištenja regionalnih potpora za sva područja Kontinentalne Hrvatske čiji je BDP po stanovniku znatno niži od onog Grada Zagreba. Primjerice, Grad Zagreb koji se nalazi na 105% prosjeka razvijenosti EU je tri puta razvijeniji od slavonskih županija koje su na 33% prosjeka razvijenosti EU. Međutim, obzirom da se trenutno nalaze u istoj regiji, svi imaju identične intenzitete regionalnih potpora. Potpora gospodarstvenicima je ista i u Zagrebu i u Iloku i ostalim krajevima što doista nije u redu.
- To znači da će Hrvatska uskoro biti definirana novim regijama a to će olakšati dobivanje potpora iz EU? Taj proces je u nadležnosti Vašega ministarstva?
Redovne promjene NUTS regija su moguće u vremenskom razmaku ne kraćem od tri godine. Stoga je u kolovozu prošle godine Europski statistički ured (Eurostat) pozvao zemlje članice da to učine ove godine i dostave prijedloge izmjena postojeće NUTS klasifikacije. Temeljem navedenog poziva i već spomenute Studije utvrdili smo nove 4 NUTS regije u Republici Hrvatskoj kao pravedniju podlogu za sve gospodarstvenike u RH, a vodeći se i načelom ravnomjernog regionalnog razvoja.
- Želite reći kako je zbog tih promjena, ovaj tjedan donesene, moguće i Grad Zagreb izdvojiti kao regiju?
Tako je, u odnosu na vrijeme kada se donosila važeća NUTS klasifikacija došlo je do važnih promjena zbog kojih je moguće primijeniti nove pristupe u formiranju NUTS 2 regija. Glavna je razlika u tome što je Grad Zagreb u međuvremenu prešao granicu od 800.000 stanovnika, što znači da sada postoji mogućnost da se Grad Zagreb izdvoji kao zasebna NUTS 2 regija. S tim u vezi, kroz studiju se željelo na jedan sveobuhvatan način utvrditi koje su najbolje opcije za izmjenu postojećih NUTS 2 regija obzirom na zadana ograničenja u pravilima za formiranje regija te obzirom na sve nove okolnosti u odnosu na vrijeme kada se donosila postojeća podjela.
Prijedlog nove podjele na NUTS 2 razini omogućuje da veliki dio područja RH ostvari pravo na veći stupanj regionalnih potpora nego što bi to bio slučaj da se nastavi dalje s korištenjem postojeće klasifikacije i to predstavlja najveću pozitivnu promjenu koju nosi nova klasifikacija. Dodatna važna korist je što bi statistika koja se prikupljala na NUTS 2 razini bila puno upotrebljivija za potrebe regionalne analize i regionalne politike nego što je to sada slučaj.
- Na snazi je regionalna podjela usvojena od Vlade Zorana Milanovića i nju ste i na sjednici Vlade RH nedavno definirali nepravednom?
Na snazi je izuzetno loša Odluka Vlade RH iz 2012. godine kada se to prikazivalo kao dio koji moramo ispoštivati u pregovorima, a zapravo nije istina. Sadašnja podjela je nepravedna jer se Slavoniju uz Bjelovarsko-bilogorsku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju spojilo s nekadašnjom središnjom Hrvatskom i time se razina BDP-a po glavi stanovnika podignula s 39 na 64%, i to preko noći. To se loše odrazilo na gospodarstvo u Slavoniji slikovito se može pokazati ovako – umjesto da naši gospodarstvenici, iz fondova koji su sada dostupni, primaju do 75% potpore, oni nažalost mogu primati samo od 25% za velika te do 45 za mala poduzeća, umjesto 90% kao što su neke zemlje članice iskoristile i zaista mi nitko ne može reći da ta odluka ima smisla. Puno je brojki i postotaka u ovom našem razgovoru, ali važno je za istaknuti sljedeće. Navedenom promjenom u svim županijama će doći do povećanja intenziteta regionalnih potpora za poduzetnike za 10-25 postotnih bodova u odnosu na sadašnje stanje. U čak osam županija, a tu su i pet slavonskih povećanje će biti dvostruko, odnosno povećanje maksimalnog intenziteta regionalnih potpora sa sadašnjih 25% porast će na 50% za velika, odnosno s 35% na 60% za srednja te s 45% na 70% za mala poduzeća.
- Održali ste u Banskim dvorima sastanak s predstavnicima Hrvatske zajednice županija i Udruga općina i gradova, te predsjednicima nadležnih odbora Hrvatskoga sabora na temu prijedloga nove statističke klasifikacije prostornih jedinica u Republici Hrvatskoj. Kakve su reakcije s terena?
Predstavljeno je devet mogućih varijanti, od kojih je, prema mom mišljenju najbolja Varijanta 1, što znači da se Grad Zagreb izdvoji kao zasebna NUTS 2 regija. Novom izmjenom bit će omogućeno da najslabije razvijene NUTS 3 jedinice, odnosno županije imaju pravo na najveći mogući stupanj regionalnih potpora obzirom na svoj stupanj razvijenosti. Također, osigurat će se najbolji mogući uvjeti za ostvarivanje što povoljnijih uvjeta nacionalnog sufinanciranja projekata, kao i korištenje sredstava Kohezijske politike. Prvi puta brinemo o uravnoteženom regionalnom razvoju i to zahvaljujući podršci Vlade i predsjednika Plenkovića, suradnji s Ministarstvom financija te upornosti i trudu djelatnika Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
- O svemu tome razgovarali ste i sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem?
Tako je, svi su uključeni u cjelokupan proces, i kao što gradonačelnik voli reći da je Zagreb grad rada i solidarnosti, pa su temeljem te krilatice doneseni i zaključci. Prvenstveno, prijedlog nove podjele Hrvatske na statističke regije, u kojoj se Zagreb izdvaja kao zasebna statistička regija je očekivan s obzirom na izrazito veliku razliku razine razvijenosti Grada Zagreba i ostatka Kontinentalne Hrvatske, kako se stupanj razvijenosti Grada Zagreba ne bi prelio na neke druge županije i time smanjio mogućnosti njihovih poduzetnika za korištenje većeg postotka regionalnih potpora. Stupanjem na snagu nove statističke podjele dolazi do promjene intenziteta regionalnih potpora za poduzetnike u kojima bi se svim županijama znatno povećao intenzitet regionalnih potpora, dok bi u slučaju Grada Zagreba došlo do smanjenja maksimalnog intenziteta regionalnih potpora sa 25 na 20% za velika, odnosno 35 na 30% za srednja te sa 45 na 40% za mala poduzeća. Kroz model Integriranog teritorijalnog ulaganja, Zagrebu će u idućoj financijskoj perspektivi biti osigurana značajna financijska sredstva što možemo nazvati svojevrsnom kompenzacijskom mjerom. Jedina smo zemlja članica koja do sada nije imala glavni grad izdvojen u zasebnu statističku regiju.
- Paralelno s ovim važnim poslom, prije svega za budućnost gospodarstva nedavno ste i objavili rezultate iskoristivosti EU fondova. Je li došlo do poboljšanja i kakvi su trendovi?
Zadnji dan prošle godine uputili smo Europskoj komisiji završno izvješće, odnosno poslali na ovjeru završene projekte vrijedne ukupno 1.030 milijarda eura. Time smo ukupno dosegli potrošeni iznos od 1,83 milijarda eura. Koliko god slušali kritike to je izuzetno veliki napredak. Vi znate koliko traje realizacija pojedinih projekata. Nakon administrativnih priprema, natječaja, ugovaranja započinje realizacija i to je proces na koji zahtjeva određeno vrijeme.
- Imali ste prezentaciju i u Vinkovcima?
Tako je, prošloga tjedna sve ovo o čemu se raspravljalo u Zagrebu predstavljeno je i u Vinkovcima. Ono što županije, pa tako i Vukovarsko-srijemska, trebaju raditi je pripremati kvalitetno svojeprojekte i pripremiti se za domaće i strane investicije.
- Kakva je situacija s ugovorenim projektima odnosno s projektima koji su u tijeku, a koji će biti ovjeravani u narednim godinama odnosno kako stojimo s raspisanim natječajima?
Iz uvida u taj podatak možda se najbolje može steći prava slika koliko smo napredovali. Trenutačno je što ugovoreno što raspisanih natječaja, potrošeno ako možemo to tako nazvati, 62 % od 10,7 milijarda eura što je porast u odnosu na 2016. godinu od čak 572 %. Dakle, u tijeku je veliki broj projekata diljem zemlje. Uzmemo li u obzir da se projekti odnosno cijela ova financijska perspektiva provodi po pravilu N+3 onda smo mi na polovici toga puta i dosadašnja ugovorenost zaista nam daje optimizam da će gotovo sva sredstva iz fondova EU biti potrošena.
- Obzirom da imate uvida u brojne najave projekata možete li predvidjeti kako će se tijekom ove godine završavati i ugovarati projekti?
Sa sigurnošću mogu jamčiti u ovoj godini ugovorenost od najmanje 80% od ukupne alokacije. Iduće godine nam ostaje ugovoriti ostatak koji će biti ispod 20 % i onda u iduće tri godine završiti sve projekte.
- Dvije godine je od početka provedbe projekta Slavonija, Baranja i Srijem ?
Do sada je ugovoreno skoro polovica od 18,7 milijarda kuna. Također, sklopljen je i Razvojni sporazum kojim se za pet slavonskih županija osigurava 700 milijuna kuna za razne projekte te dodatnih 50 milijuna kuna za pripremu projektne dokumentacije.
- Moramo Vas pitati još i ovo. Jučer su članovi Mosta u Saboru govorili o tezi kako novim preustrojem prestaje projekt SBS?
Čula sam to jučerer, a istina je kako će novim NUTS2 preustrojom Slavonija, odnosno poduzetnici u Slavonjii dobiti još i više novca, baš kao sto sam i rekla prethodno. Njihov istup utemeljen je na neistini i nerazumijevanju, želji za medijskim prostorom. Ništa od toga nije točno. Nevjerojatno je koliko destrukcije i neznanja zastupnika koji upravo dolaze iz Slavonije, a članovi su Mosta.
