U Hrvatskoj se godišnje reciklira oko 37% plastičnog ambalažnog otpada, dok je recimo procijenjeno da se na razini EU reciklira oko 42% otpada od plastične ambalaže. U sedam država članica EU reciklirano je više od polovice proizvedenog plastičnog ambalažnog otpada, pokazuju podaci Eurostata. Podaci pokazuju i da je, u EU, u usporedbi s 2005. godinom, stopa recikliranja plastičnog ambalažnog otpada povećana za 18%, s 24% u 2005. na 42% u 2017. godini.
Najveća stopa recikliranja plastičnog ambalažnog otpada zabilježena je u Litvi, čak 74%, zatim u Bugarskoj 65%, Cipru 62%, Sloveniji 60%, Češkoj 59%, Slovačkoj 52% i Nizozemskoj 50%. Suprotno tome, manje od trećine plastičnog ambalažnog otpada reciklirano je na Malti, 24%, Estoniji, Francuskoj i Finskoj po 27%, Irskoj 31%, Mađarskoj 32%, te Luksemburgu i Austriji po 33%.
Inače, države članice EU morat će do 2025. godine smanjiti upotrebu plastičnih pribora za jelo i čaša za napitke za 50%. Također su do te godine obvezne odvojeno prikupiti 90% plastičnih boca za pića te osigurati da se one sastoje od 35% recikliranog materijala. U Hrvatskoj već više od 12 godina postoji depozitni sustav povratne naknade kod staklene, PET i AL/FE ambalaže koji upravo i Europa promovira u svojim novim direktivama o plastičnom otpadu. Radi se o ambalaži koju građani mogu vratiti u trgovinama i po jedinici ambalaže dobiti povrat od 0,50 kuna. Analize su pokazale da upravo takav sustav daje najbolje rezultate jer osigurava visoku stopu prikupljanja, ali i kvalitetnu sirovinu koja se dalje može koristiti u proizvodnji. Međutim, da bi bili još uspješniji, ističu stručnjaci, potrebno je napraviti određenu prilagodbu sustava, u što većoj mjeri ga automatizirati te napraviti što kvalitetniju sakupljačku mrežu.
