U hrvatskoj tradiciji obitelj kiti božićno drvce na Badnju večer. Drvce ostaje u domu do blagdana Sveta tri kralja odnosno do Blagoslova obitelji ako je nakon 6. siječnja.
Sveta drva starih Hrvata bila su hrast i lipa, piše e-Sfera.
Zimzeleno drveće poput jele, smreke i bora bilo je također štovano kao simbol života jer im za vrijeme zimskih mjeseci ne opadaju iglice.
Za božićno drvce najčešće se koriste jele s obzirom na to da ugodno mirišu i imaju lijepu boju.
Za kršćane zimzeleno božićno drvce ima značenje vječnog života te pobjedom svog neprolaznog zelenila nad zimom podsjeća na Kristovu pobjedu nad smrću.
Smisao Božića, običaja i simbola je pobjeda dobra nad zlom, pravde nad nepravdom.
