S početkom godine u Slavoniji su počela i pokladna jahanja, tradicijski običaj unazad dvadesetak godina pretvoren u pravi slavonski brend. Jahača je sve više i više, a sve je više i mjesta u kojima se jahanja održavaju.
Iako su se nekada u Šokadiji poklade znale obilježavati već od Sveta tri kralja, uži termin ipak je bio od blagdana Svijećnice do Pepelnice, a najintenzivnija pokladna događanja bila su u tjednu prije same Pepelnice. Zahvaljujući pokladnim jahačima vrijeme poklada unazad dvadesetak godina u Slavoniji ponovno započinje sve ranije, a tako je i ove godine. Prvo pokladno jahanje održano je upravo na Sveta tri kralja u Rešetarima u Brodsko-posavskoj županiji, a tijekom siječnja i veljače topot konja i pjesma jahača širit će se ulicama više od 30 mjesta diljem Slavonije. Na pokladni utorak ovogodišnja sezona pokladnih jahanja bit će okončana u našoj županiji u Otoku.
Govoreći o pokladnim jahanjima etnologinja mr.sc. Ljubica Gligorević, koja koristi tradicijski termin jašenje, ističe kako je riječ o običaju kojemu su korijeni iz vremena Vojne krajine i granice. Jahači su se prerušavali u carske vojnike, kozake te Turke, a sam čin simbolizirao je istjerivanje Turaka iz ovih krajeva preko Save u Bosnu. Kasnije, primjerice nakon Prvoga svjetskog rata, jahači su se prerušavali u aktualne likove svoga vremena, a vremenom se počinju spremati u svoje šokačko ruho.
Nekada jahači su spontano ili u dogovoru obilazili rodbinu i obitelji koje su ih htjele primiti, a častili su ih rakijom i krofnama. Vremenom, međutim, kao i mnogi drugi i ovaj je običaj iščezao da bi nakon Domovinskoga rata oživljavanje ove tradicije dobilo puni zamah i iz godine u godinu sve je više pokladnih jahača i mjesta u kojima se jahanja održavaju. Organiziraju ih konjogojske udruge, a od nekadašnjega skromnoga ugošćavanja uz rakiju i krofne, domaćini danas pred jahače iznose najfinije slavonske delicije i sve vrste pića. A baš kao što jahači pomno urede svoje konje, a na sebe odjenu tradicijsko ruho u tradicijskom ozračju dočekuju ih i domaćini pa svi zajedno na trenutak po sokacima ponovno ožive onaj stari duh Šokadije.
Kada je riječ o tradiciji pokladnoga jašenja u Vinkovcima, kaže mr.sc. Gligorević, jedini zapisi koji o tome govore su oni Ivana Vučevca Vinkovčanina (1870.-1942.) iz 1940. godine s reminiscencijama na kraj 19. i početak 20. stoljeća. “Između ostaloga Vučevac je zapisao kako su se iza Marinja ili Svijećnice i kroz stare Vinkovce kretale maskirne povorke maškare ili fašange, a na pokladni utorak muškarci su ulicama grada jahali na konjima prerušeni i u ženske likove”, ističe mr.sc. Ljubica Gligorević.
Tradicija pokladnoga jahanja u Vinkovcima je obnovljena 2003. godine u organizaciji Dražena Blimla i Konjičkog kluba “Satir” Vinkovci. Već sljedeće godine uključuju se i Vinkovački šokački rodovi koji od 2006. samostalno organiziraju Vinkovačko pokladno jahanje koje se tako u njihovoj suorganizaciji odnosno organizaciji održava već 20 godina.
20. Vinkovačko pokladno jahanje
Udruga Vinkovački šokački rodovi poziva sve konjogojce, konjogojske udruge i konjičke klubove Vukovarsko-srijemske županije na 20. Vinkovačko pokladno jahanje, u subotu, 11. veljače.
“Pozivamo sve da nam i ove godine budu dragi gosti. Prošle godine imali smo preko 70 jahača i nadamo se da će se i ove godine odazvati u velikom broju kako bi jahanje bilo što veselije i ljepše”, ističe predsjednik Zvonimir Liščić.
Okupljanje je u ulici Matije Gupca 46 ( klaonica Bosut ) od 10 do 11 sati. Jahanje najstarijim dijelovima Vinkovaca, Ervenicom i Krnjašem, počinje u 11, a završava oko 15 sati. Po završetku Vinkovački šokački rodovi već po običaju počastit će sve sudionike i sve one koji su primili jahače.