Hrvatska elektroprivreda objavila je danas javni poziv zainteresiranim partnerima za iskazivanjem interesa za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije na području Republike Hrvatske. Na temelju rezultata javnog poziva za 2019. godinu, HEP je s 11 jedinica lokalne samouprave potpisao sporazume o razvoju projekata sunčanih elektrana ukupne snage 120 MW.
Novi javni poziv zainteresiranim partnerima otvoren je do 31. prosinca 2020. Poziv je upućen jedinicama lokalne samouprave radi zajedničke pripreme razvojne dokumentacije za projekte sunčanih elektrana (SE) te pravnim ili fizičkim osobama zainteresiranima za prodaju projekata neintegriranih (samostojećih) SE u razvoju snage veće ili jednake 2 MW, vjetroelektrana u razvoju ili u pogonu te hidroelektrana u razvoju ili u pogonu snage veće i jednake 1 MW.
„Čestitao bih HEP-u na vizionarstvu i proaktivnoj politici koju je pokazao surađujući s jedinicama lokalne samouprave pri realizaciji ovih projekata. Kompatibilnost strategija HEP-a i Vlade RH pokazatelj je da HEP zaslužuje biti kompanija koja će biti nositelj tranzicije Hrvatske u niskougljučno gospodarstvo. Nadam se da će ovaj primjer dobre prakse poslužiti i privatnim investitorima kao vodilja smjera u kojem se trebamo kretati“, izjavio je izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
Na objavu novog javnog poziva, HEP se odlučio na temelju dobrog iskustva s odzivom na prethodni poziv iz 2019. godine. Na temelju analize zaprimljenih iskaza interesa i komunikacije s jedinicama lokalne samouprave kao potencijalnim partnerima, HEP je od rujna 2019. do travnja 2020. s 11 općina i gradova potpisao sporazume o razvoju projekata sunčanih elektrana, ukupne snage 120 MW. Dodatnih 60 megavata HEP je na temelju poziva osigurao ugovorenim akvizicijama projekata u razvoju, dok je 100 megavata potencijalna ukupna snaga sunčanih elektrana koje je HEP počeo samostalno razvijati na nekoliko drugih lokacija.
Prema potpisanim sporazumima, dio jedinica lokalne samouprave projektnu dokumentaciju priprema do ishođenja lokacijske dozvole. To su općine Kršan, Lipovljani, Sućuraj i Viljevo te Grad Mali Lošinj. Ostale jedinice lokalne samouprave projektnu dokumentaciju pripremaju do ishođenja građevinske dozvole, a to su gradovi Lipik, Novska, Križevci i Ludbreg te općine Bedekovčina i Marijanci.
„Suradnja s lokalnom zajednicom pomaže nam ubrzati realizaciju našeg obnovljivog scenarija razvoja. S druge strane, općine i gradovi imaju priliku da se jače angažiraju na razvoju održive energetske infrastrukture na svom području što će doprinijeti njihovom gospodarskom i ukupnom razvoju. Mi u HEP-u shvaćamo svoju ulogu jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj i pokretača gospodarstva. Zato smo bez oklijevanja nastavili s realizacijom plana investicija i ulaganjima u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta. Ne samo da investicijski ciklus HEP grupe nije zaustavljen ili usporen, već smo plan investicija za 2020. godinu utvrdili u do sada najvećem iznosu u povijesti Hrvatske elektroprivrede, na 4,9 milijardi kuna. Već smo prošle godine, s 3,4 milijarde kuna ostvarili rast investicija na godišnjoj razini za više od 40 posto, a planom za ovu godinu postavili smo još ambicioznije ciljeve. S jednakim ćemo intenzitetom nastaviti investicijski ciklus s planiranim ulaganjima od 14,5 milijardi kuna u razdoblju od 2021. do 2024. godine. U ovom trenutku u izgradnji imamo hidroenergetski sustav Kosinj/Senj2, najveći projekt HEP-a u samostalnoj Hrvatskoj, vrijednosti 3,4 milijarde kuna, novi visokoučinkoviti blok u Elektrani-toplani Zagreb, u koji ulažemo 900 milijuna kuna, vjetroelektranu Korlat vrijednosti 500 milijuna kuna, i šest sunčanih elektrana. Naš je plan do 2030. godine u proizvodnim kapacitetima imati novih 1.500 megavata, od čega 350 megavata u vjetroelektranama, a jednako toliko i u sunčanim elektranama“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede.
U ciklus izgradnje sunčanih elektrana u razdoblju od 2019. do 2023. HEP će uložiti 750 milijuna kuna. Te i ostale novoizgrađene HEP-ove elektrane pomoći će ispunjenju obveza Hrvatske u provedbi ambicioznih energetsko-klimatskih ciljeva Europske unije, a koji su nedavno dobili svoj okvir u obliku Europskog zelenog plana. Za financiranje obnovljivog scenarija razvoja HEP koristi i europska sredstva te je u posljednje tri godine iz fondova EU povukao sredstva u iznosu od oko milijardu kuna.
