Nuštar: Predstavljena monografija najveće zbirke srednjovjekovnog prstenja u srednjoj Europi

---

Ljubav prema starinama prije šest godina okupila je u udrugu nekolicinu amatera pasioniranih sakupljača starina. Udruga je nazvana “Banovac” po srednjovjekovnom hrvatskom novcu, kovanici banovac, ne slučajno budući da je okupila i četvoricu članova koji se bave detektorizmom i koji su već tada imali zavidne zbirke srednjovjekovnog prstenja: Mirka Adžagu, predsjednika udruge, Vinka Adžagu, Domagoja Jovanića i Stevea Gaunta.

Oni su 2015. godine svoje zbirke objedinili i predstavili javnosti na izložbi u Domu kulture u Nuštru. Tako je nastala jedinstvena zbirka s više od 500 komada srednjovjekovnog prstenja, najveća takva zbirka ne samo u Hrvatskoj nego u ovom dijelu Europe.

Zbirka, koja je danas u posjedu Gradskog muzeja Vinkovci, zahvaljujući predanosti i zalaganju Mirka Adžage dobila je i svoju luksuznu monografiju, koja je predstavljena sinoć u Domu kulture u Nuštru, u čijem se prostoru zbirka nalazi od kako je izložena 2015. godine.

Na svečanom predstavljanju dugo očekivane monografije “Srednjovjekovno prstenje istočne Slavonije” uvodno obratili su se Hrvoje Dinovac, načelnik općine Nuštar i Hrvoje Vulić, ravnatelj Gradskog muzeja Vinkovci, izdavača knjige zajedno s tiskarom Certis iz Cerne. Monografiju su predstavili kustosi vinkovačkog Muzeja Danijel Petković, autor rada “Prstenje kao izvor za topografiju srednjovjekovne Vukovske županije” i Anita Rapan Papeša, autorica rada “Preliminarna razmišljanja o tipologiji srednjovjekovnog prstenja istočne Hrvatske” te urednik Mirko Adžaga, koji je i autor rada “Središnji motiv na kruni prstena, osnovna heraldička i sfragistička analiza” kao i autor fotografija prstenja, a potpisuje i dizajn s Darijom Ledićem te računalnu obradu i prijelom s Josipom Majačićem.

“Moj doprinos unutar ove knjige odnosi se na mjesta nalaza tih prstenja. Danas su to pustopoljine, odnosno polja i njive, a prije 500 i više godina su bila naseljena mjesta. Na temelju ovih prstenja ja sam uspio detektirati 65 naseljenih mjesta na prostoru današnje Vukovarsko-srijemske županije, uglavnom njenog središnjeg dijela pa bi se ova knjiga mogla zvati i “Srednjovjekovno prstenje Vukovarsko-srijemske županije”, istaknuo je Danijel Petković.

A ono što su četvorica istraživača prikupila na području središnjeg dijela Vukovarsko-srijemske županije zbirka je srednjovjekovnog prstenja obima koji ne postoji niti u jednom nacionalnom muzeju ili na lokalnoj razini niti u jednoj državi u srednjoj Europi.

“Možda će biti primjedbi na metodologiju i da nedostaju podaci, ali da nemamo podataka kolega Danijel ne bi mogao napisati topografiju, niti bih ja mogla napisati tipologiju. Znači podaci su tu, samo ih treba znati iščitati. Putem ove knjige za zbirku će se čuti, ona je sada izašla u javnost. Kolege će komentirati, možda će biti i ispravaka, ali to je i cilj ovakvih publikacija, da se materijal objavi i da bude dostupan svima koje zanima”, istaknula je Anita Rapan Papeša.

Među više od 500 prstenja u zbirci najviše je onih izrađenih od bronce te nešto od srebra, zlata i olova, a za oko 50 posto primjeraka napravljen je i otisak u pečatnom vosku odnosno za ono prstenje koje je rađeno u negativu i napravljeno je za pečaćenje. Kronološki zbirka pokriva razdoblje od 12. do 16. stoljeća, a monografija sadrži i dodatak s prstenjem za koje se za sada ne može točno reći pripada li srednjem vijeku ili je možda mlađe, a upravo ova monografija koja u javnost iznosi i te artefakte mogla bi pridonijeti njihovom točnom datiranju.

“Svo prstenje u zbirci pronađeno je detektorom metala, a samo jedan detalj, koji opravdava taj detektor, je to da je preko 50 posto prstenja oštećeno s poljoprivrednim strojevima. Znači, da ovo prstenje nije pronađeno bilo bi potpuno uništeno kao što već je većina artefakata uništena. Zbirka je nastajala desetak godina, a knjiga je nastajala tri godine i ona je u stvari izvor za daljnje istraživanje”, istaknuo je Mirko Adžaga uz zahvalu onima koji su pridonijeli da nastane zbirka i onima koji su pridonijeli da izađe vrijedna monografija koja zbirku predstavlja stručnoj i svekolikoj javnosti.