U mjesecu Siječnju osjećamo se energetski slabije i nemotivirano. Pitali smo naše sugrađane – Siječanjska depresija, mit ili stvarnost?
Nakon što se stišala blagdanska euforija, nije neobično da nas zahvate promjene u raspoloženju, potištenost, razdražljivost, ravnodušnost pa možda čak i tuga. Ubrzani tempo tijekom blagdana od organizacije, stresa i jurnjave pa sve do iščekivanja Nove godine emocionalno je iscrpljujuće. Kada se u siječnju sve stiša i pospreme se Božićni ukrasi sve postane prazno i monotono. Pitali smo naše sugrađane jesu li upoznati s terminom Siječanjska depresija, je li i njih zahvatila i u kojoj mjeri.
„Nažalost, poznat mi je termin Siječanjska depresija. Ove godine ne patim od nje jer sam fokusirana na posao i obitelj. Za ljude koje proživljavaju malo teže ovaj prvi mjesec nadam se da će ih što prije proći. Treba više raditi“ kaže nam naša sugrađanka koja dodaje da je jedan od razloga za loše raspoloženje nedostatak snijega i zimskih radosti. Ipak, ima i onih koji suu krizi što zbog financijskih sredstava, što zbog nedostatka sunca. „Mogu reći da me obuzela Siječanjska depresija najviše zbog novčanih sredstava. Malo smo se istrošili za blagdane, ali ništa drugačije od prošlih godina. Zbog uvođenja eura i drastičnog poskupljenja malo ćemo duže biti u škripcu”, gospođa Marija potvrdila nam je kako je ovakva vrsta depresije ipak uzela maha. „Jako me pogađa ovo tmurno vrijeme. Kada malo psihički padnem, najčešće želim biti sam. Znam da će proći, ali teško je kad takav oblak dođe” kaže nam prolaznik na našem Korzu i nadodaje da mu u tim trenucima glazba najviše pomaže.
Pitali smo i našeg najdoktora 2022. Dr. Drobnjaka kako si pomoći ovoga mjeseca i eventualno povećati lučenje hormona sreće koji poboljšava raspoloženje – serotonina. „Za blagdane imamo dojam kako mi MORAMO biti veseli i u novom filmu, moramo ludovati, ponašati se drugačije. To je imperativ. Ova godina, kao i svaka nova godina, donosi nova očekivanja, nove borbe i trebamo shvatiti život kroz 24 sata. Život se sastoji od 24-satnog življenja, lijepoga ili ružnoga, znamo da dolazi nešto novo. To je nada. A nipošto se nadati nečemu neuhvatljivom i precijenjenom” kaže Drobnjak i napominje da trebamo najviše obratiti pozornost na osobna očekivanja kao i očekivanja općenito prema svijetu.
Trebamo se pomiriti s činjenicom da se nikakve novogodišnje odluke i želje ne mogu ostvariti na brzinu te se fokusirati na dan kao cjelinu i kako ga najbolje ispuniti. Za to je potrebno nešto više snage u ovom mjesecu nego uobičajeno, ali zato ćemo više raditi stvari koje nas usrećuju i ispunjavaju. Šetnja, knjige, sport, čak i ljenčarenje uz koju mirisnu svijeću i dobru glazbu.
