Šećerna bolest predstavlja veliki javnozdravstveni problem zbog sve većeg broja oboljelih, a taj broj će i dalje rasti. Prema podacima Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, u Hrvatskoj je u 2019. bilo 315.298 osoba sa šećernom bolešću. S obzirom da tek 60% oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu procjenjuje da je ukupan broj oboljelih oko 500 tisuća.
Svjetski dan šećerne bolesti najveća je globalna kampanja podizanja svijesti o šećernoj bolesti. Jedna je to od najčešćih kroničnih nezaraznih bolesti od koje u svijetu boluje 463 milijuna ljudi, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 578 milijuna do 2030. godine, odnosno na 700 milijuna do 2045. godine. Prošle godine bila je treći uzrok smrti u Hrvatskoj, u odnosu na 2018. kada je bila na četvrtom mjestu uzroka smrtnosti. Službeno, u Hrvatskoj je prošle godine bilo 315.298 osoba sa šećernom bolešću, no to je samo vrh sante leda jer se smatra da ovu bolest, koju inače nazivaju i tihim ubojicom, ima još barem 150 tisuća ljudi. Nažalost, riječ o ljudima koji nisu ni svjesni da boluju od dijabetesa jer ne kontroliraju redovito šećer u krvi.
„Dijabetes je kronična metabolička bolest, karakterizirana poremećajem regulacije šećera u krvi uslijed apsolutnog ili relativnog nedostataka inzulina. Bolest se otkriva ili slučajno ili redovitim kontrolama u ljudi koji u obitelji imaju oboljele od ove bolesti, te se smatra da je veća vjerojatnost da će i oni oboljeti od dijabetesa, pogotovo ako su k tome i pretili“ pojasnila je doktorica Katica Tominac – Liška, specijalist dijabetolog i endokrinolog.
Prema podacima Međunarodne dijabetičke federacije procjenjuje se da 1,1 milijun djece i mladih u svijetu u dobi do 20 godina ima šećernu bolest tipa 1. 3 od 4 osobe koje žive sa šećernom bolešću su u radnoj dobi, između 20 i 64 godine, a svaka peta osoba sa šećernom bolešću starija je od 65 godina. Većina ima dijabetes tipa 2 koji napada osobe nakon 40. godine života, a češći je u pretilih osoba i onih koji u „svom obiteljskom stablu“ već imaju oboljelih članova. Nažalost, zbog načina prehrane, sjedilačkog načina života, sve je veći broj pretilih osoba, pogotovo djece.
Šećerna bolest uzrokuje oštećenja malih krvnih žila, pa tako postepeno oštećuje vid sve do slijepila, oštećenje bubrega pa pacijenti često završe na dijalizi. Tu su i oštećenja perifernih živaca koja uzrokuju grčeve i trnce u udovima, poremećaje osjeta u nogama, što udruženo s problemima s cirkulacijom često dovodi po pojave natisaka stopala, pojave ulkusa. Dijabetičari su dvostruko češće izloženi i povećanim riziku od srčanog i moždanog udara, nego osobe koje nemaju dijabetes. Sve to jako dobro zna i Marijana Šarić, Vinkovčanka koja je saznala da boluje od dijabetesa sasvim slučajno, kao i većina oboljelih. Iako nije imala nikakve tegobe, dijagnoza ju nije previše iznenadila jer su njezina majka i tetka bile dijabetičarke. Upravo zbog gore navedenih posljedica, Marijana je savjestan pacijent koji se drži svih liječničkih uputa te nastoji održati zdrav život.
„Kod mene šećer ne divlja, većinom je na 11-12 mmol/l. Dajem si male doze inzulina i tako uspijevam regulirati šećer, ali je jako važna i prehrana. Trudim se izbjegavati slatko i previše masno, nekada mi to užasno teško padne, ali već sam se i naviknula“, rekla je 57-godišnja Marijana koja je otkrila da boluje od dijabetesa tipa 2 prije gotovo 30 godina.
Kako kaže, dozvoli si kockicu dvije čokolade, komad nekog voća ili malo „meze“, ali nikada ne pretjeruje i uvjerena je kako je upravo to njezin recept za normalan život. „Imam šansu živjeti normalno i onda se trudim držati svega kako bi sačuvala kvalitetu života“, zaključila je.
Kao i kod puno drugih bolesti, rano otkrivanje šećerne bolesti, ali i zdrave životne navike poput pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti od izuzetne su važnosti za očuvanje zdravlja. Stoga je cilj Svjetskog dana šećerne bolesti upravo potaknuti građane da sami mogu učiniti puno na prevenciji i zaštiti svog zdravlja.
