23 C
Vinkovci
Ponedjeljak, 15. srpnja 2024.

Slavimo dan kada je utemeljen prvi demokratski izabrani višestranački Hrvatski sabor

Više od autora

- vl promo-
Josipa Haluška
Josipa Haluška
josipa.haluska@novosti.hr

Republika Hrvatska danas slavi Dan državnosti koji se obilježava u spomen na konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog sabora 30. svibnja 1990. godine kada su izabrani zastupnici.

Na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske za predsjednika Sabora izabrali Žarka Domljana. Konstituiranju prvog demokratski izabranog Sabora nazočili su brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske Franjo Tuđman koji je u svom prvom govoru naglasio kako konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.

Također, istaknuo je kako je Hrvatski državni sabor kroz povijest bio čuvar suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice. Kazao je i kako nije sumnjao da će hrvatski narod pokazati svoju zrelost na prvim demokratskim izborima, “iz kojih je proizišao Sabor”, te izrazio uvjerenje da će “on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini”. Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće.

Od donošenja Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 2001. godine sve do 2020. taj se dan obilježavao kao Dan Hrvatskoga sabora, a Dan državnosti obilježavao se 25. lipnja. Donošenjem novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj u studenome 2019., koji se primjenjuje od 1. siječnja 2020., 30. svibnja ponovno se, kao i prije 2001. godine, obilježava kao Dan državnosti Republike Hrvatske. Hrvatski stijeg kao simbol pripadnosti i privrženosti na ovaj dan sve češće se može vidjeti na pročeljima privatnih kuća.

Povodom ovog iznimno važnog dana za se Hrvate, prisjetimo se kako je nastala najljepša himna. U desetom broju tjednog priloga „Danica Horvatzka, Slavonzka i Dalmatinzka” Ljudevita Gaja 14. ožujka 1835. godine osvanula je pjesma „Horvatska domovina” koju je napisao Antun Mihanović, a uglazbio oko 1846. godine Vinkovčanin Josip Runjanin, tadašnji časnik i skladatelj. Runjanin je melodiju temeljio na jednoj od pjesama iz opere „Lucia di Lammermoor” Gaetana Donizettija.

Runjanin nije imao formalno glazbeno obrazovanje, a 1848. je bio kadet u graničarskom pješadijskom puku br. 10 u Glini. Zato se smatra da je popijevka skladana u Glini. Runjanin je uglazbio samo dvije kitice Mihanovićeve pjesme, pa je popijevka zapravo dvodijelna pjesma s 16 taktova. Običaj je da se pjevaju samo četiri kitice: prva i druga, te pretposljednja i posljednja. Službeni status “Lijepa naša” dobila je 29. veljače 1972. godine.

 

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno