Svjetski dan štednje slavi se 31. listopada, kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan na taj dan 1924. u Milanu. Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat. Sudionici toga kongresa usuglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva pa je ustanovljen Svjetski dan štednje kao oživljavanje borbe protiv rasipništva. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja svijeta koji su predstavljali oko 100 milijuna štediša. Time je započeta era promišljanja o očuvanju postojećih resursa i promjena u njihovom korištenju.
Uvijek zanimljive statistike često nas zaokupe, a velik broj njih veže se upravo uz razne brojke. Redovito imamo priliku proučavati infografike, »tortaste« i »stupičaste« grafove, kao i brojne druge zanimljive i manje zanimljive načine objašnjavanja statistika. Stoga nije strana doza znatiželje prema brojkama cijeloga svijeta i načinima upravljanja brojkama i štednji kad je posrijedi novac.
Prema statistikama Međunarodnoga monetarnoga fonda (MMF) za prošlu godinu najštedljiviji u Europi su Austrijanci sa 239 ušteđenih eura po osobi, slijede Slovaci sa 106 i Česi sa 88 eura. Hrvati po osobi prosječno uštede oko 63 eura, što nas smješta na sredinu europske ljestvice štedljivosti, a više od 70 posto građana štedi na jedan od mogućih načina. Najpopularniji način štednje još uvijek je onaj klasični na koji štedi oko 80 posto Europljana, slijede životna osiguranja, mirovinska osiguranja i ulaganja u plemenite metale. Prema podatcima agencije IMAS u Hrvatskoj žene štede više od muškaraca, ali i izdvajaju više novca na mjesečnoj osnovi. Unatoč tomu što žene uštede više novca, muškarci su skloniji štednji.
Dok su Hrvati skloniji klasičnoj štednji, Hrvatice se odlučuju za štednju u obliku životnoga osiguranja i stambene štednje. Najštedljivija, a i najbogatija zemlja svijeta je Katar, slijede Makao, Luksemburg, Singapur i Irska. Katarska »štedna knjižica« ponajviše se puni zahvaljujući bogatim izvorima nafte i plina, a štednja doseže gotovo 57 posto BDP-a. MMF bogatstvo zemalja mjeri po njihovoj kupovnoj moći, a katarska doseže čak 144 000 američkih dolara.
Pozitivan je i velik postotak ljudi koji u Hrvatskoj štede – njih čak 80 posto, kao i trend koji se nastavlja iz godine u godinu: ekonomski se oporavljamo, stoga više štedimo i dolazimo do više novca. A s više novca dolaze i veće mogućnosti ne samo ulaganja, nego i – pomaganja.
