17 C
Vinkovci
Subota, 28. svibnja 2022.

U tradiciji hrvatskoga naroda šest korizmenih nedjelja imaju svoja imena

Više od autora

- vl promo-
Aneta Pšihistal
Aneta Pšihistal
aneta.psihistal@novosti.hr

Pepelnicom ili Čistom srijedom započela je korizma, dio liturgijske godine u kojem se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa kroz proces unutarnjeg čišćenja s naglaskom na odricanje, savjesno vršenje svojih dužnosti, umjerenost, molitvu, post i dobra djela.

Korizma ili četrdesetnica sadrži i šest nedjelja koje u tradiciji hrvatskoga naroda imaju svoja imena. Iza nas su dvije korizmene nedjelje. Prva je Čista nedjelja koja dolazi nakon Čiste srijede, a na ovu nedjelju u obredu izbora zapisuju se imena katekumena, odraslih osoba, od srednje škole nadalje, koje žele postati katolici ili nadopuniti sakramente kršćanske inicijacije, koji će u vazmenoj noći pristupiti slavlju sakramenata kršćanske inicijacije. Druga je Pačista nedjelja koja je još čišća od prve, a vjernici su pozvani osvrnuti se na protekli dio korizme.

Današnja nedjelja je Bezimena nedjelja koja ime nije dobila iz poštovanja prema muci Kristovoj. Katekumeni koji se pripremaju za slavlje sakramenata kršćanske inicijacije (krštenje, potvrda i euharistija) u vazmenoj noći na ovu nedjelju imaju svoju prvu provjeru ili “scrutinium”.

Kako ističe pater Ilija Sudar, župnik vinkovačke župe Sv. Vinka Pallottija prošle nedjelje nam je Crkva pred oči stavila lik Abrahama, praoca naše vjere, a ove, 3. korizmene nedjelje, promatramo lik Mojsija.

„Njemu se Bog objavljuje kao Nazočni. Očitovao mu je svoju volju da oslobodi svoj narod. I mi danas kao Božji narod živimo u ropstvu. Imamo raznih nevolja, teškoća, događaju nam se nesreće. Nije to djelo Božje niti volja Božja niti kazna Božja zbog našeg neposluha. Bog nas uvijek traži i želi naše obraćenje i vjernost. Ako smo vjerni Božjem pozivu onda se Bog i nama uvijek iznova očituje kao Nazočni. Ja sam onaj koji jesam. Evanđeoski odlomak nas poziva na obraćenje kako ne bismo propali. Bog je s nama strpljiv i ljubavlju ispunjen. On se brine o nama kao vinogradar o smokvi jer očekuje plodove. Ako pak ne rodi posjeći ćeš ju. Ne dajmo se posjeći, donosimo plodove ljubavi i dobrote zbog vjernosti Bogu. Budimo poput Boga strpljivi, dobrostivi i puni susretljivosti prema ljudima”, poručuje pater Ilija Sudar.

Nakon Bezimene, slijedi Sredoposna nedjelja koja je svoje ime dobila zbog četvrtka koji joj prethodi i označava polovicu korizmenog hoda. Katekumeni se na tu nedjelju nalaze na pola puta “čišćenja i prosvjetljenja”. Sljedeća Gluha nedjelja obilježena je prema starom običaju pjevanjem bez pratnje orgulja te pokrivanjem slika i križeva ljubičastim platnom. Križ ostaje zastrt do obreda otkrivanja u bogoslužju Muke Gospodnje na Veliki petak, a slike do uoči Vazmenog bdjenja. Križeve vjernici mogu zastrijeti i u svojem domu kako bi se na Veliki petak upriličilo obiteljsko ljubljenje križa. Gluha nedjelja ukazuje na veličinu dana muke, smrti i uskrsnuća Gospodina. Zadnja je korizmena Cvjetna nedjelja, Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje. Cvjetnicom počinje Veliki tjedan uz klicanje, blagoslov i procesiju s palminim i maslinovim grančicama. U Hrvatskoj je poznat običaj umivanja u cvijeću i kićenja bunara u jutro Cvjetne nedjelje.

Rođendane, obljetnice i druge spomendane u korizmi treba slaviti u najbližu nedjelju jer je svaka nedjelja, pa tako i korizmena, izuzeta od pokorničkog tona. „Posebno je važno sva slavlja s korizmenih petaka prebaciti na neki drugi dan”, ističe pater Ilija Sudar.

 

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno