Sa zadnjim danom prošle godine, u Vukovarsko-srijemskoj županiji posao je aktivno tražilo 7 457 nezaposlenih osoba. 14,15% je to više nego koncem 2019. koja je bila godina gospodarskog rasta sa ukupno 6 592 nezaposlenih na našem području, kaže predstojnik vinkovačkog Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Dražen Jerković, na čijem je području u 2020. godini posao tražilo 5 303 osobe. I taj je broj u odnosu na godinu ranije veći za 18,01%.
„Situacija s koronavirusom poremetila je tržište rada pa nije baš uputno uspoređivati prošlu i predprošlu godinu jer nisu isti parametri. Naime 2019. bilježimo kao godinu gospodarskog rasta dok je prošla godina po svemu nespecifična i bila je godina stagnacije. Na prvi dan prvog lockdowna, 16. ožujka 2020. na vinkovačkoj burzi rada bilo je 4 981 nezaposlena osoba, a koncem godine taj je broj narastao za 6, 5% pri čemu je bez posla bilo više žena nego muškaraca, no takav trend nastavlja se posljednjih godina ” pojašnjava Jerković.
Štetu su ublažile Vladine mjere očuvanja radnih mjesta za čiju je provedbu preko Ministarstva rada i mirovinskog sustava bio zadužen HZZ, a još uvijek to i čini.
„U prvom lockdownu od ožujka do svibnja, kada je sve bilo zatvoreno, reagirali smo promptno i krenuli s isplatama sredstava, a glavni je cilj bio sačuvati radna mjesta. Promatramo li vrijeme od sredine ožujka do kraja prosinca, oko 300 je osoba više na evidenciji što je potvrda kako su poslodavci jako dobro iskoristili vladine potpore i treba im zahvaliti što su se do kraja borili za svakog radnika i svako radno mjesto, a vidljivo je iz ovih podataka. Naime, pozitivno je ocijenjeno oko 3000 zahtjeva,” ističe predstojnik PU HZZ-a Vinkovci.
U potrazi za poslom najviše je mladih u dobi između 20 i 29 godina kao i teže zapošljivih osoba od 55 do 60 godina starosti.
U rekordnoj turističkoj sezoni 2019. posao je na moru našlo 1119 nezaposlenih s evidencije vinkovačkog Područnog ureda, dok je taj broj u 2020. gotovo prepolovljen na 524 osobe koje su uspjele odraditi sezonu.
„Turistička sezona je podbacila u odnosu na 2019., no u odnosu na zemlje u okruženju, u Hrvatskoj smo ipak još dobro prošli. Odlukama Vlade i osobnim angažmanom premijera Plenkovića omogućili smo ulazak u zemlju stranim gostima,” kaže Jerković. Kada je riječ o razini obrazovanja, najviše je nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom, no jednako tako baš oni najčešće prvi i nalaze posao.
HZZ se pandemijskoj godini prilagodio novim uvjetima rada. Prelazak na digitalne platforme pozdravili su sami korisnici koji su dobili mogućnost online podnošenja zahtjeva kao i preporuku izravnog telefonskog kontakta sa svojim savjetnikom.
Dodajmo još na koncu kako u deficitarnu skupinu zanimanja i dalje ulaze radnici u građevinskoj i metalnoj industriji, a u situacijama kada nije bilo pandemije, redovito nedostaje i kadra u ugostiteljstvu. Na lokalnom su području suficitarna srednjoškolska obrazovanja ekonomskog smjera koji se ubrajaju u najteže zapošljive kao i određeni broj gimnazijalaca. U tom smislu Zavod svake godine izdaje i preporuke o potrebama tržišta rada odnosno smanjenju upisnih kvota za određena zanimanja, no one nisu obvezujuće.
