Epidemija koronavirusa poremetila je život u svim segmentima pa tako veliku štetu trpe i tradicionalne priredbe i manifestacije, kojima se ili remeti kontinuitet održavanja ili moraju prilagođavati svoje programe. Među njima su i Vinkovačke jeseni, ove godine 55., jubilarne. Organizatori poručuju kako kontinuitet održavanja ove najveće manifestacije tradicijske kulture u Hrvatskoj i šire, neće biti poremećen te će Jeseni biti održane, ali u obliku prilagođenom epidemiološkoj situaciji.
Pred Vinkovčanima i njihovim gostima još su jedne Vinkovačke jeseni, koje ove godine slave veliki 55. jubilej. Na razvoj ove, danas širom svijeta poznata vinkovačke manifestacije, koja je nastala iz velike želje i s ciljem očuvanja hrvatskog nacionalnog identiteta ponajprije kroz kroz promociju tradicijske kulture, ali i brojne druge sadržaje, podsjećamo ususret ovogodišnjoj manifestaciji listajući arhivu naše medijske kuće Novosti, koja je kroz svoj tjednik, kao i radio postaju, bilježila sve vezano uz Vinkovačke jeseni od prve godine njihova održavanja.
Svoje treće desetljeće Vinkovačke jeseni bilježe od 1986. godine. Nije nepoznato kako je kroz svoje trajanje ova manifestacija bila suočena i s financijskim problemima, pa se to pitanje postavlja i te 1986. godine. Iz izvješća sa sjednice Izvršnog odbora XXI. Vinkovačkih jeseni 86, održane 5. kolovoza 1986., primjerice, može se vidjeti kako se organizatori odlučuju na maksimalnu racionalizaciju „predstojećih jesenskih svečanosti i priredbi, ali da i na dalje ostane visoki stupanj kvalitetne sađržajnosti po čemu su Jeseni dosad uvijek predstavljale najuzorniju smotru te vrste u Hrvatskoj, kao i cijeloj zemlji“. Tako je odlučeno da se čitav niz priredbi izostavi iz središnjeg programa Jeseni, kao što su privredna izložba, estradna večer, carting natjecanje, festival tenisa, izložba dječjih likovnih radova Moj svijet, koncert ozbiljne glazbe, izložba sitnih životinja i slično. Inače, bile su to sugestije tadašnje vinkovačke organizacije Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske.
Zanimljivo je kako je jedna od sugestija odnosno jedan od zaključaka Predsjedništva OK SSRN vezanih uz Vinkovačke jeseni bio i onaj u odnosu na neodržavanje Dječjih Vinkovačkih jeseni. Ocjenjujući ovaj zaključak Izvršni odbor XXI. Vinkovačkih jeseni 86, „je ipak odlučio da se ta tradicionalna, izuzetno atraktivna manifestacija, radi kontinuiteta i svoje suštinske namjene, uključi na zasluženo istaknuto mjesto u službenom dijelu programa, s tim da se unekoliko izmijeni i osvježi njezin sadržaj“. Da Dječje Vinkovačke jeseni te godine nisu održane tko zna što bi bilo dogodine, a znamo koliko su one važne za očuvanje tradicijske kulture jer su veliki poticaj djeci i mladima, koji u kulturnoumjetničkim društvima učeći od starijih, njeguju i čuvaju od zaborava bogatu baštinu svoga mjesta, s velikim nestrpljenjem čekajući upravo vinkovački jesensku priredbu kako bi pokazali što su naučili i uvježbali tijekom godine, te kako su dostojni nasljednici starijih čuvara tradicijskog nasljeđa.
Inače, koncept Dječjih jeseni, koje su pokrenute 1970. godine, prvotno je manje obuhvaćao dječji folklor te se više oslanjao na dječja kazališta, lutkarske predstave, glazbene radionice, susrete s piscima za djecu i slično. To se vidljivo mijenja u posljednjih dvadesetak godina te danas segment folklora dominira Dječjim vinkovačkim jesenima, a to stavljanje folklora u prvi plan potaknulo je osnivanje značajnog broja dječjih folklornih skupina u Vukovarsko-srijemskoj županiji, ali i šire. Kao što je to slučaj i s Državnom smotrom hrvatskoga izvornog folklora na Vinkovačkim jesenima, Dječje vinkovačke jeseni izrastaju u pravi pozivni festival, Međužupanijsku smotru folklora.
