Prema indeksu razvijenosti od 90,8 posto, Vukovarsko-srijemska županija nalazi se u skupini ispodprosječnih zauzevši pretposljednje mjesto. Najzaostalija je, naime, Virovitičko-podravska županija s indeksom razvijenosti od tek 89,7, proizlazi iz novoobjavljenih rezultata razvijenosti jedinica lokalne samouprave u trogodišnjem razdoblju (2020. – 2022.)
Na indeks razvijenosti utječu stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihodi jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, opće kretanje stanovništva, stopa obrazovanosti i indeks starenja.
Vinkovci i Vukovar čine razliku kada je riječ o gradovima i općinama smjestivši se u skupinu iznadprosječno razvijenih. Konkretno, grad na Bosutu s indeksom od 103,8 u šestoj je kategoriji dok je Vukovar s indeksom razvijenosti od 100,3 dio pete kategorije.
Pojašnjenja radi, najrazvijenija naselja nalaze se u osmoj kategoriji. Iz toga se da zaključiti kako smo kao grad pozicionirani u “gornjem domu” razvijenih hrvatskih sredina te, uz veći od nas Osijek, jedini s prostora istočne Hrvatske pri vrhu.
S druge strane, ispodprosječna razvijenost, hrvatske općine i gradove smješta od prve do četvrte kategorije. U potonjoj, ali pri vrhu “donjeg doma”, smjestili su se Županja i Ivankovo dok ostali dijele pozicije unutar tri najniže kategorije.
Da se u Hrvatskoj danas ipak živi nešto bolje nego prije tri godine potvrđuju podaci koji kažu kako je prema posljednjem objavjavljenom indeksu, 304 jedinice lokalne samouprave bilo ispod prosjeka. Danas ih je 287.
Recimo i kako je te 2018. godine bilo 252 iznadprosječno razvijenih, danas ih je 269.
U vodećoj, 8. kategoriji trenutno je 68 gradova i općina. Ako vas zanima, Kostrena je na prvom mjestu indeksa razvijenosti, slijedi Zagreb te istarska Općina Funtana.
