12 C
Vinkovci
Nedjelja, 21. travnja 2024.

Pčelari više ulažu u preživljavanje pčela nego što uspiju izvrcati meda

Više od autora

- vl promo-
Franjo Sorčik
Franjo Sorčik
franjo.sorcik@novosti.hr

Posljednje dvije pčelarske godine koje su zbog raznih vremenskih i drugih čimbenika bile izrazito teške i zahtjevne, složit će se pčelari, što prije bi trebalo zaboraviti. Česti mrazovi i hladni prodori u kasno proljeće kada pčele izlaze iz košnica, prouzročili su to da je u prirodi došlo do manjka hrane za pčele pa su ih pčelari morali dohranjivati kako bi barem umanjili štetu i smanjili pomor. Neki su pčelari iz tih razloga, zbog prevelikoga troška i drugih izdataka počeli pčelariti samo stacionarno, odnosno ne sele pčele na paše u druge krajeve.

“Stacionarni način pčelarenja također je pogođen ovim vremenskim nedaćama jer ovisi o stanju na terenu gdje su smještene pčele, a samim tim i umanjeni prinosi meda. To zahtjeva puno više truda, znanja ali i novaca za prihranu šećerom pčela kada izostane medenje u prirodi. To sve treba učiniti samo da pčele prežive i ostanu u snazi, da ako se u prirodi pojavi neka njihova hrana mogu je prikupiti i na dobar se način pripremiti za zimu. Nama pčelarima u ovakvim godinama ostaju tek umanjeni prinosi meda. I na području naše županije, kao i u drugim dijelovima države, stanje ovisi o mikrolokaciji na kojoj se pčelinjak nalazi, ali globalno svi smo pogođeni u većoj ili manjoj mjeri”, ističe Stanko Čuljak, dugogodišnji pčelar i predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije, ali i dopredsjednik nacionalnog Pčelarskog saveza.

Kod ovakvih nepogoda kod pčela je problem, ističe, što pčelinje zajednice zbog nekvalitetne i nedostatne ishrane oslabe i izgube vitalnost pa su podložne napadu bolesti i štetnika. To za posljedicu ima povećane zimske gubitke, a pčelinje zajednice koje prežive zimu, imaju puno lošiji proljetni razvoj. Za najnoviju pomoć države od 3 milijuna kuna za saniranje štete pčelarima, kaže da je samo kap u moru troškova koje zahtjeva dohrana pčela. Dnevna potrošnja hrane po pčelinjoj zajednici u punom razvoju je nešto preko pola kilograma šećera, a to znači da je kilogram dovoljan za dva do tri dana samo da bi pčele preživjele. Dodaje kako su zahvalni Vladi što je prvi put do sada, na inicijativu Hrvatskog pčelarskog saveza, uvidjela problem i krenula pomoći pčelarima da održe pčelinje zajednice na životu. Naime, donesen je Program potpore pčelarima zbog gubitaka medonosnog potencijala s ciljem smanjenja gubitaka pčelinjih zajednica uzrokovanih nepovoljnim meteorološkim prilikama, a pčelarima će se sufinancirati realizirana nabava šećera za prihranu pčela u vremenu od 1. ožujka do 1. rujna ove godine. Pčelari pak zagovaraju potporu po pčelinjim zajednicama kao i kod svih drugih poljoprivrednika jer se zaboravlja da je najveća korist od pčela oprašivanje biljaka i to je nemjerljiv doprinos bioraznolikosti.


“Svi su deklarativno za očuvanje pčela i drugih oprašivača jer je dokazana njihova korist ali i naša ovisnost o njihovom opstanku. Nestankom oprašivača naš jelovnik bio bi mnogo oskudniji ali i svijet oko nas ne bi ovako lijepo mirisao i bio obojen svim živopisnim bojama. Zato moramo potaknuti svijest svih, poglavito onih koji odlučuju, da njihov opstanak i dobrobit ne smije biti samo briga pčelara već sviju nas. Mjere Nacionalnog pčelarskog programa su ograničenog djelovanja jer pčelar jednom kada zaokruži potrebe za modernizacijom tehnološkog procesa proizvodnje nema potrebe za ponovnim korištenjem. Ali nakon niza ovako loših godina nema ni sredstava za ulaganje u obnavljanje opreme i unapređenje svoje proizvodnje”, objašnjava Čuljak.

Zato sada ako se želi pomoći pčelama i pčelarima, poručuje, treba hitno uvesti potporu za držanje pčela jer je to jedini put za njihov opstanak budući da pčelari već nekoliko godina više ulažu u preživljavanje pčela nego što uspiju izvrcati meda.

       

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno