Globalno ima otprilike 5 milijardi registriranih ribolovaca, a kao industrija, ribolov je peta po jačini u svijetu. U Hrvatskoj nerijetko izlazi iz okvira hobija, a zanemarivanjem potencijala kojeg ima, može dovesti do određenih poremećaja u prirodnom poretku, ali i mogućih prijetnji za ljudsko zdravlje.
Bosut, “rijeka bez izvora” dugačka je 186 kilometara, a ujedno slovi kao najduža lijeva pritoka Save što znači da pripada crnomorskom, odnosno dunavskom slijevu. Dunavski slijev trenutno registrira ukupno 103 različitih vrsta slatkovodne ribe, od čega je 14 uneseno iz drugih biogeografskih područja. Također, jedini je prostor srednje Europe s većim brojem endemskih vrsta riba.
Najzanimljivija ribolovna područja na Bosutu nalaze se uzvodno: iza Doma ribolovaca u Sopotu, zatim Rokovaca i Cerne sve do ušća Biđa te na donjem dijelu od Biđa do Šiškovaca. U gornjem dijelu Bosuta odlične ribolovne lokacije nalaze se kod ušća pritoke Bitulje u Biđ te Biđa u Bosut, također kod ušća pritoke Spačve i oko ušća Studve. Rijeka obiluje ribljim fondom: štukom, šaranom, linjakom, somom, deverikom, zlatnim i srebrnim karasom (babuškom), amurom, smuđem, crvenperkom te sitnijom bijelom ribom.
“Ribolov je nekada ovisio o vodostaju rijeke Bosut. Prvi oblik organiziranog ribolova u Vinkovcima bio je 1921. godine kada je osnovan Ribolovni klub Priroda, a koji je okupio 20-tak zaljubljenika u ovaj sport. Izgradnjom brane povećava se vodostaj Bosuta, samim time dolazi i do skrbi o ribama, a to je drastično promijenilo ribolov. Svi oni koji su dobili rijeku na gospodarenje morali su je očuvati i redovito poribljavati. Do 70-tih godina svu su skrb o ribama vodili članovi kluba, dok je pravu revoluciju donijela pojava hladnjaka. Prije hladnjaka, lovilo se onoliko koliko je to nekome bilo potrebno jer se višak nije mogao sačuvati, a nakon njegove pojave, dolazi do ogromne krađe ribe. Danas u Bosutu ima i šarana i smuđa i štuke, zatim babuške koja je došla s istoka te manjića, proždrljive korov riba koja nema prirodnih neprijatelja. O Bosutu skrbi županijski ribolovni savez, a oni koje gospodare vodom dužni su je održavati unosom ribljeg mlađa. Za sada imamo dosta ribe i mišljenja sam da se dosta dobro o njoj skrbi“, rekao je predsjednik Ribolovnog kluba Priroda, Josip Petrinović.
Tekući problem kod voda rijeke Save jest što su opterećene otpadnim vodama iz gradova uz rijeku i industrijskim otpadnim vodama. Konkretne posljedice ovih onečišćenja su pomori riba, a oni se u pravilu najčešće događaju tijekom ljetnih mjeseci. Još jedan problem tijekom ljetnih mjeseci u Bosutu je zasićenost vodenim biljem, prije svega opasne vodene leće koja prekriva sve veće vodene površine, a uslijed čega dolazi do pomanjkanja kisika, tzv. “zijeva” i uginuća riba.
Ipak, najneugodnija je pojava parazita Nematoda, latinskog naziva Eustrongylides sp. Zabrinjavajuća je činjenica što ga Hrvatski veterinarski institut karakterizira kao potencijalan javnozdravstveni problem koji može nastati kao ishod konzumacije zaražene ribe. Nematod kontaminira cjelokupnu ribu, a uz primjerke pronađene u utrobi, neki su se proširili i na meso ribe. Zaražena riba od parazita obolijeva, postaje letargična i spora te naposljetku ugiba. Osim što nisu lijep prizor, veterinari upozoravaju da nematod u tijelu čovjeka može izazvati opasne komplikacija, čak i smrt. Neki izvori tvrde da dostatna termička obrada uništava parazita, no na nama ipak ostaje odluka hoćemo li takvo meso pojesti?
