Gotovo da nema dana da nas Policijska uprava ne izvijesti o prometnoj nesreći na području na kojemu djeluje, a prema podacima koje je dostavio Boris Klinec, voditelj poslova prometne policije, prošla godina bila je jedna od najtežih na našim prometnicama.
Dogodilo se 1.448 prometnih nesreća, od čega 13 nesreća s poginulim osobama u kojima je smrtno stradalo ukupno 14 ljudi. Od tog broja stradalo je 416 osoba, 147 teško, 500 lakše, dok je u 1.019 prometnih nesreća nastala materijalna šteta. Što se tiče smrtno stradalih osoba, 13 ih je stradalo na udaljenosti 5 kilometara od mjesta stanovanja.
„Zato ističemo korištenje sigurnosnog pojasa, izbjegavanje razgovora na mobitel za vrijeme upravljanja vozilom, prilagođavanje brzine trenutnim uvjetima na cestama, poštivanje ograničenja brzine i ne upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola”, napominje Klinec. A upravo su alkohol, brzina, mobitel i pojas četiri ubojice u prometu prema kojima, dodaje, policija svakodnevno izvršava zadatke.
Nositelj najvećeg broja posljedica u prometnim nesrećama je brzina. Od ukupnog broja nesreća, 1/4 se odnosi na neprilagođenu i nepropisnu brzinu. U njima je prošle godine pet osoba smrtno stradalo, 47 je teško tjelesno ozlijeđeno, a 114 lakše i u takvim nesrećama stradalo je 33 posto ukupno ozlijeđenih.
Jedan od najznačajnijih uzročnika nesreća s ozlijeđenim osobama je i alkohol. U 2023. godini 25 posto ljudi je ozlijeđeno u nesrećama koje je uzrokovao vozač pod utjecajem alkohola, 25 posto je dobilo teške tjelesne ozlijede, 15 posto lake ozljede, a 8 posto od ukupnog broja smrtno stradalih je poginulo u takvim nesrećama.
Voditelj Klinec ističe i kako su policijski službenici izrekli 23.450 prekršajnih sankcija. Najveći broj, 30 posto, odnosi se na nepropisnu brzinu, na pojas 10 posto, mobitel 6 posto i alkohol 5 posto. 1.258 vozača je zatečeno s nedopuštenom koncetracijom alkohola u krvi.
„Ovom prilikom skrenuli bi pažnju svim vozačima da su teške prometne nesreće koje pratimo prema Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa 2021.-2030. u 75 posto uzrokovali vozači 55 godina i stariji. Drugim riječima, vozači starije životne dobi česti su akteri teških prometnih nesreća”, napominje naš sugovornik ističući kako 50 posto teških prometnih nesreća uzrokuju vozači 65+: „Oni su krhkije tjelesne građe, slabijih refleksa i češće stradavaju u prometnim nesrećama, pa makar to bila i manja brzina”.
Veliku važnost policija pridaje pojasu, ali i autosjedalicama koje roditelji nerijetko ne koriste pa djecu i najmlađe putnike dovode u opasnost.
„Poštujte prometna i sigurnosna pravila, čuvajte sebe i najslabije u prometu te prilagodite vožnju uvjetima na cestama”, poručuje Boris Klinec.
