Nakon odlične prošlogodišnje, vrhunska žetva pšenice očekuje Hrvatsku i ove godine, procjene su to kuća za analizu uroda. Za sada se nitko od poljoprivrednika “nije izjasnio” da ima prinos ispod 8 tona po hektaru, često se priča i o 9, 9,5 tona, uz hektolitar iznad 80 i uz protein oko 12. Dobar je i omjer po klasama, oko 50% pšenice je treće i četvrte, a 50% prve i druge klase.
“Kada na kraju sve sagledam mogu reći kako sam prilično zadovoljan ovogodišnjom žetvom ozimih kultura. Bojazan je postajala, uglavnom zbog hladnoće i manjka sunčanih dana u travnju i svibnju, no sve je ipak došlo na svoje. Prinosi ječma bili su solidni, oko 7,5 tona po hektaru, moglo je i bolje, ali i gore. Pšenica je pak na 9,5 tona što je iznimno dobro. Ovogodišnje cijene su ipak ono što najviše veseli, otkupljivači za ječam nude 1,20, a za pšenicu čak 1,30 kuna po kilogramu. Za usporedbu, lani je prosječna cijena pšenice bila 1,10 kn/kg”, priča nam Daniel Krznarić, mladi poljoprivrednik iz Andrijaševaca.
No, koliko god bili zadovoljni uglavnom odličnim prinosima pšenice, poljoprivrednici su ovih dana prilično zabrinuti zbog suše. Oborine su u proteklih mjesec i pol dana jako rijetke, posebice baš kada je rokovačko-andrijaševački atar u pitanju gdje normalna kiša nije pala od svibnja. Proljetne kulture “pate” od kroničnog nedostatka vode i ekstremno visokih temperatura. Najkritičnije je stanje kada je kukuruz u pitanju jer u fazi cvatnje i oplodnje nema dovoljnu količinu vode. Dobra vijest je da su obilnije oborine najavljene za vikend. Ako kiša padne u narednih 3-4 dana, procjenjuju stručnjaci, sve će biti relativno normalno i kukuruz i soja bi se mogli oporaviti, međutim ima i onih usjeva kojima to neće puno značiti.
“Stanje je alarmantno odavno, pogotovo na našem području, prošli su i oni krajnji rokovi za kišu. Ako bi bilo padalina za vikend, kako najavljuju prognostičari, to bi spasilo kulture. One bi preživjele, no sigurno je da će prinosi biti smanjeni, na nekim parcelama i minimalni”, objašnjava Krznarić.
Inače, ovaj tridesetogodišnjak veliko zanimanje za poljoprivredu pokazivao je još od malih nogu, a s ozbiljnim radom krenuo je već s 20 godina. Danas obrađuje 100 hektara, konkretno ove godine je imao zasijano 30 hektara pšenice, 35 soje, 10 ječma i 25 kukuruza. Uz ratarstvo bavi se i stočarstvom pa tako trenutno uzgaja 30 bikova u tovu i 50 svinja. Ništa, kaže, nije teško ako nešto voliš, jedna godina bude bolja jedna lošija, ali sve na kraju ispadne dobro ako se vrijedno i naporno radi.
