Nije koronavirus ovih dana jedino što pati alergičare i plućne bolesnike, kojima tek slijedi prava borba s problemima na koje su navikli i koji su najveći upravo u ovo doba godine, kada cvijeta ambrozija. Posljednjih godina sve više ljudi pati od različitih alergijskih reakcija te s pravom možemo reći da su alergije bolesti modernog doba, one su posljedica stresnog načina života, širenja infekcija, promjena u prehrani, okolišu i klimi. Ambrozija je samonikla biljka koja potječe iz prerijskih predjela Sjeverne Amerike. Kao slijepi putnik među sjemenom žitarica pojavila se u 19. stoljeću tijekom uspostavljanja brodske povezanosti između Europe i Amerike. U Hrvatskoj je prvi put primijećena 1941. godine na području Podravine, Posavine i Slavonije, odakle se proširila i na jadransku obalu.
Brzina migracije ove biljke je između 6 i 20 kilometara godišnje, jer samo jedna biljka ambrozije godišnje proizvede oko 60.000 sjemenki. Jedna zrela biljka ambrozije ima oko 170.000 cvjetova i otpušta do 8 milijuna peludnih zrnaca koja imaju dobre aerodinamične osobine i oblik kuglice. Pelud je izrazito alergen i pokretan, a širi se u radijusu od jedan kilometar oko biljke.
“Alergija sama po sebi predstavlja jednu pretjeranu reakciju imunološkog sustava na inače neškodljive tvari. Te neškodljive tvari koje se nalaze u našoj okolini mogu izazivati jaču ili slabiju alergijsku reakciju, a ambrozija je jedna od takvih tvari koja izaziva izrazito intezivnu alergijsku reakciju. Cvjetanje ambrozije počinje u srpnju i traje do kraja rujna te u tom periodu, za osobe koje su alergične na ambroziju, dolazi do velikih problema”, ističe dr. Kate Krešić, ravnateljica županijskog Zavoda za Javno zdravstvo.
Ambrozija je vrlo otporna biljka, a samo 20-tak zrnaca njezina peluda u prostornom metru zraka izaziva alergijski rinitis kod osjetljivih ljudi, a to podrazumijeva curenje nosa, suzenje očiju, oticanje sluznice, pa čak i napade astme kod težih slučajeva.
“Postoje određene preporuke i određeni režim života kojemu se treba prilagoditi kako bi se tegobe smanjile. Alergične osobe svakako trebaju izbjegavati boravak na otvorenom za vrijeme sušnog i toplog dana u ranojutarnjim satima kada je otpuštanje peludi najintezivnije pa se ne preporuča, ukoliko to nije nužno, kretanje na otvorenom području između pet i deset sati ujutro, a ako se izlazi iz zatvorenog po povratku je potrebno dobro oprati ruke, jer na rukama se zadržava puno peludi. Također je potrebno iščetkati i oprati kosu i skinuti odjeću, pogotovo ako se boravilo u prirodi gdje je veći rizik izlaganja. Preporuka je osobama koje su alergične na ambroziju da ako je ikako moguće što više borave u zatvorenom i klimatiziranom prostoru, naročito se preporučuju klima uređaji koji imaju filtre za pročišćavanje peludi. Kretanje se preporuča u večernjim satima kada je otpuštanje peludi manje”, objašnjava dr. Krešić.
Inače, u brojnim europskim zemljama doneseni su zakonski propisi u vezi iskorjenjivanja ambrozije, a isto se dogodilo i kod nas u Hrvatskoj, kada je 5. srpnja, 2007. donesena Naredba o poduzimanju obveznog uklanjanja ambrozije.
Stoga doktorica Krešić još jednom apelira na sve koji na svojim površinama primjete ambroziju da istu uklone, jer upravo je to najbolja preventiva u borbi protiv ovakvog tipa alergija. A najbolji način uništavanja ambrozije jest čupanje stabljike iz zemlje, čime se smanjuje broj aktivnih biljaka. Međutim, redovno košenje trave svaka dva tjedna također je učinkovit način smanjenja broja peludnih zrnaca u zraku. Naredbu o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije moraju provoditi vlasnici zemljišta, kako onih javnih, tako i onih privatnih, a svi oni dužni su o svom trošku tijekom vegetacijskih sezona u više navrata sa svojih površina redovito uklanjati i suzbijati ambroziju.
