Šef europske diplomacije pozvao je najveće svjetske ekonomije da si do klimatskog samita u studenom postave zahtjevnije ciljeve u pogledu smanjenja emisije stakleničkih plinova.
Početkom tjedna izvješće UN-a pokazalo je ozbiljnost globalnog zagrijavanja, koje je opasno blizu prelaska granica za koje su države postigle konsenzus da su nužne kako bi se spriječile najteže posljedice klimatskih promjena. Požari i poplave već izazivaju razaranja, a na Siciliji je u srijedu zabilježena temperaturu od 48,8°C što je prema nekim znanstvenicima možda najveća temperatura u europskoj povijesti.
“Izazov je osigurati da na samitu u Glasgowu sve najveće ekonomije preuzmu dovoljno ambiciozne, mjerljive i provjerljive ciljeve za 2030. i predanost klimatskoj neutralnosti”, napisao je u članku Josep Borrell.
Američki predsjednik Joe Biden obećao je da će SAD do 2050. postići ugljičnu neutralnost, dok je isti cilj postao zakon na razini EU-a. Klimatska neutralnost znači ispuštanje samo onoliko stakleničkih plinova koliko se može ukloniti iz atmosfere vegetacijom ili tehnologijama koje apsorbiraju CO2. Kina, Indija i Rusija su među zemljama koje se suočavaju s međunarodnim pritiskom da povećaju svoje ambicije u pogledu neutralnosti do klimatskog samita UN-a u Glasgowu.
“Kao jedno od ekonomski najrazvijenijih područja u svijetu, mi smo među onima koji emitiraju, i u prošlosti su emitirali, najviše stakleničkih plinova odgovornih za klimatske promjene”, poručio je. Europska je unija prošlog mjeseca predložila 13 zakona kojima bi se smanjila emisija stakleničkih plinova širom Unije kako bi se postiglo smanjenje emisije od 55%, u odnosu na 1990., do 2030.
