Nedavno smo pisali da Ministarstvo poljoprivrede stavlja na raspolaganje 100 milijuna kuna proizvođačima krumpira za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje skladišnih kapaciteta za krumpir, a kako bi im se omogućilo daljnje poslovanje u skladu s važećim propisima EU-a. Naime, sukladno Provedbenoj uredbi Komisije, države članice obvezuju se na oduzimanje registracije sredstvima za zaštitu bilja koja sadrže klorprofam, regulator rasta za sprječavanje klijanja konzumnog krumpira tijekom skladištenja, najkasnije do 8. siječnja 2020. i sve zalihe moraju se potrošiti i maknuti s tržišta država članica do 8. listopada. Potpore su do 50 posto prihvatljivih troškova uz mogućnost uvećanja za dodatnih 20 posto i najveći iznos je 500.000, a za zajedničke projekte milijun eura. Prijaviti se mogu pravne i fizičke osobe od 24. kolovoza do 23. listopada 2020.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji pod krumpirom je tek 76 hektara uz tendenciju pada i riječ je uglavnom o okućnicama i jedini ozbiljniji proizvođač krumpira je PIK Vinkovci koji godišnje na 10 hektara proizvede ukupno od 250 do 300 tona krumpira.
Mladi krumpir ne zahtijeva skladištenje ni čuvanje jer od berbe do isporuke prođu najviše 2-3 dana. Na području Ravnih kotara, uz vlastitu proizvodnju, imaju i godišnji otkup od lokalnih proizvođača i OPG-ova više od tisuću tona krumpira, uz vlastitu proizvodnju vode i kooperaciju koja ima proizvodnju na 50 hektara. Josip Bradarić iz Cerića već 20 godina, kao umirovljeni branitelj, uzgaja krumpir na jednom jutru i sve proda na vinkovačkoj tržnici. “Malo se Slavonaca bavi krumpirom jer ovdašnja zemlja nije pogodna za tu kulturu jer krumpir voli pjeskovitu zemlju, a u Slavoniji je uglavnom glinasta. Osim toga, oko njega ima puno posla, odnosno čak 13 postupaka od sadnje do prodaje”, objašnjava Bradarić.
U prilog proizvodnji krumpira na našem području ne idu niti klimatski uvjeti, koji su u posljednjih nekoliko godina u najmanju ruku nepredvidivi.
Naime, stručnjaci naglašavaju da krumpiru odgovara temperatura bez velikih kolebanja tijekom vegetacije kao i za vrijeme zimskog mirovanja gomolja u skladištu. Minimalna temperatura zemljišta pri sadnji mora biti 6-8 °C. Stabljika s lišćem smrzava na -1 do -2 °C. Optimalna temperatura za rast gomolja jest 17-20 °C. Na višim temperaturama formiranje gomolja i prinosi smanjuju se, a na temperaturi višoj od 30 °C rast gomolja potpuno prestaje. Visoka temperatura smanjuje prinos, ali kratkotrajno povećanje temperature, do tjedan dana i do 20 °C u početku prorastanja, a zatim snižavanje temperature na 8-10 °C, daje povećanje prinosa. Krumpir je biljka umjereno vlažnog podneblja i pri nedostatku vode dolazi do smanjenja prinosa i kvalitete gomolja. U uvjetima sušnog ili prevlažnog perioda dolazi do formiranja sekundarnih gomolja na već razvijenima ili njihovog prorastanja, deformacije i pucanja, pri čemu se gubi značajan dio tržišne vrijednosti. Najpogodniji su lakši tipovi tla, odnosno propusna, rastresita, pjeskovito-humusna i pjeskovito-ilovasta tla s mrvičastom strukturom, bogata mineralnim i organskim tvarima te s povoljnim vodozračnim obilježjima. Ne odgovaraju mu teška, zamočvarena tla s visokom razinom podzemnih voda.
